Novogradnja zatrpala Singidunum
11. 12. 2017. u 22:15
Ni privatni ni državni investitori ne mare za arheološka nalazišta u prestonici. Graditelji su dužni da prijave nalazišta

Podzemna garaža treba da bude izgrađena na Studentskom trgu, bogatom arheološkom nalazištu
INVESTITORI koji grade u ugroženim zonama grada retko prijavljuju arheološka nalazišta koja pronađu prilikom kopanja temelja za objekte, iako su dužni ne samo da ih evidentiraju, već i da finansiraju njihovo istraživanje. Posledica ovakvog nemara je višedecenijsko uništavanje antičkog nasleđa na kome je "ležala" čitava prestonica.
U najužem centru današnjeg Beograda, pored zaštićenih spomenika kulture, odnosno nadzemnih objekata, nalazi se i veoma široka zona antičkog Singidunuma - arheološkog nalazišta proglašenog za kulturno dobro.
PROČITAJTE JOŠ: Uplate kasne, studenti rade
- Investitori koji zidaju u zaštićenim zonama dužni su da pribave neophodne uslove za preduzimanje mera zaštite - kažu u Zavodu za zaštitu spomenika Beograda. - Jedna od mera je i arheološki nadzor stručnjaka. U posebno ugroženim područjima graditelji moraju da obezbede finansijska sredstva za istraživanje, zaštitu, čuvanje, publikovanje i izlaganje dobra do predaje ovlašćenoj ustanovi zaštite. Svakako, ukoliko naiđu na arheološke ostatke, odmah moraju da prekinu radove i obaveste Zavod.
Većina lokaliteta, međutim, ne da nije propisno obeležena i publikovana, već dobar deo ostataka nekadašnjeg grada više i ne postoji.
Prema rečima dr Adama Crnobrnje, predsednika Srpskog arheološkog društva, nepoštovanjem ovih propisa uništena su mnogobrojna nalazišta. Posebno zabrinjava činjenica da se, kako kaže ovaj stručnjak, o zakon oglušuju ne samo privatni investitori, već i gradske i državne institucije koje grade u zaštićenim zonama.
- Najnoviji primer je izgradnja podzemne garaže na prostoru Studentskog trga, koja je u planu - objašnjava nam Crnobrnja. - Arheološka struka se obratila nadležnima kako bi se zaštitili rimski objekti evidentirani na ovoj lokaciji. Kao posebnu vrednost istakli smo prostor između Studentskog parka sa jedne, i Kapetan Mišinog zdanja, Filološkog fakulteta i Zadužbine Ilije M. Kolarca sa druge strane. Sudeći po starim gravirama i fotografijama, ovo mesto može se smatrati jednom od retkih lokacija na kojima je moguće nadati se znatnije očuvanim ostacima iz rimskog perioda. Zvaničan odgovor na upućene primedbe, međutim, nikada nismo dobili.
Naš sagovornik tvrdi da ima još na desetine primera neodgovornog odnosa prema vrednim istorijskim nalazištima. Jedan od njih je, kako kaže, i postavljanje podzemnih kontejnera u centru grada iz 2011. kada su nepovratno oštećeni ostaci rimskog grada. Isto tako je uništeno i nalazište preko koga je građena obilaznica preko Ostružnice, a slična sudbina može da zadesi i lokalitet "Ada" na mestu gde bi trebalo da niknu pristupne saobraćajnice mosta kod Obrenovca.
NIKO NIJE ODGOVARAO ZBOG NEMARA
ZA kontrolu poštovanja propisa koji se tiču izgradnje u zaštićenim i ugroženim zonama zadužena je građevinska inspekcija.
Zakon o kulturnim dobrima ima i kaznene odredbe koje se odnose na oštećenje ili uništenje arheološkog kulturnog nasleđa, a, prema podacima Srpskog arheološkog društva, niko do sada nije odgovarao zbog nemarnog odnosa prema istorijskim i kulturnim dobrima.
Veronika
11.12.2017. 23:14
Zaduzena je GRADJEVINSKA INSPEKCIJA!!!!!Dalje ništa ne treba reći,sve je poznato o ovoj imaginarnoj instituciji.
Није све под земљом "вредно археолошко налазиште"! Ако би се ово буквално испоштовало нико не би ништа градио у Београду! Само би финансирали откопавања !
Znači ja kao investitor kopam temelj za šupu za šta sam plaćen 500€. onda slučajno pronađem nešto, prijavim i moram da finansiram kop 3m dubine površine 100m^2 i to po nečijim strogim standardima. Odakle? od mog rada zidajući šupe? Savršeno je normalno da brže bolje zatrpavaju, ko je lud da ide u svoju propast.
@Слободан Човек - Ukoliko pri kopanju temelja za šupu (ne bi trebalo da su naročito duboki, osim ako nikne par spratova, mene tem. šupe koštao 200e), naiđete na arheološke ostatke, arh. nadzor je samo nad površinom objekta. Ako Vi za nekoga drugog kopate temelj (sudeći po onome što ste napisali) onda ste izvođač radova, a ne investitor, te troškovi ne padaju na Vaš račun. Ukoliko nalaz ne prijavite, krivično će goniti Vas a ne investitora. To je tako jer su arh. nalazi državno vlasništvo, kao npr i infrastruktura
@Слободан Човек - Zato postoji građevinska dozvola. Da ti ili neko drugi, ko gradi šupu ili nužnik, ne dođe u situaciju da investira. Lepo dođe neko ko zna pa kaže da li može ili ne može da se gradi na tom mestu. Ako ne može, ti ne dobiješ dozvolu i ne ulažeš 500€. Nadam se da je jasno.
Komentari (6)