Filharmonija kao na tacni

M. T. KOVAČEVIĆ

14. 11. 2017. u 23:59

Javni uvid Nacrta plana detaljne regulacije za Blok 13, kod Palate "Srbija". Izgled prostora pred građanima do 1. decembra. Kompleks će imati dve sale, a biće izgrađena i letnja scena

Филхармонија као на тацни

Buduća zgrada Filharmonije biće gotova do 2020. godine, više puta ove godine najavili su predstavnici republičke vlasti. Ali, da bi se zabo prvi ašov u temelje budućeg hrama muzike, potrebno je da se pripremi urbanistička dokumentacija. Ovog meseca, u zgradi gradske uprave obaviće se javni uvid u Nacrt plana detaljne regulacije Bloka 13.

Gradske arhitekte osmislile su kako će izgledati 47 hektara oko Palate "Srbija". Velelepno zdanje reprezentativnog kompleksa državnih organa, ostaje u parkovski uređenom prostoru.

- Planirano je da se temelji Muzeja revolucije sklone. Taj prostor je rezervisan za koncertnu dvoranu Filharmonije. Budući hram muzike imaće osnovne karakteristike prvonagrađenog rešenja sa konkursa iz 2016. - navodi se na sajtu u gradske uprave. - Uz sadržaje koncertne dvorane, predviđeni su i prateći komercijalni sadržaji.

Podsećamo, tokom 2016. godine sproveden je konkurs. Pristigla su 34 rešenja. Pobednici su arhitekte Dragan Marčetić i Milan Maksimović.

Kompleks Beogradske filharmonije sastojaće se od velike koncertne sale, kapaciteta 1.500 mesta sa binom od 500 metara kvadratnih i manje višenamenske sale kapaciteta do 400 mesta. Predviđena je i izgradnja letnje scene.

Zdanje Filharmonije će se u prvoj etaži prostirati na oko 27.000 metara kvadratnih bruto građevinske površine. Impozantna koncertna dvorana, sa pratećim sadržajima i malom salom imaće oko 19.000 kvadrata. Oko 29.000 kvadrata komercijalno-kulturnih sadržaja biće u prizemlju zdanja, a tu će se nalaziti galerije, prodavnice, restorani, kafei... Predviđeno je i oko 1.000 parking-mesta.

Svi zaintereosvani građani mogu do 1. decembra da pogledaju nacrt plana za Blok 13. Sugestije i primedbe na planirana rešenja, mogu da dostave Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove, preko pisarnice u Kraljice Marije 1.

Javna sednica Komisije za planove Skupštine grada održaće 14. decembra u zgradi Gradske uprave, u sali na 20 spratu.


PLANOVI IZ 1950.

PLANSKE aktivnosti u Bloku 13 započete su izradom prvog posleratnog Generalnog urbanističkog plana Beograda 1950. godine. Osnovno polazište predstavljale su "Rukovodne ideje za projektovanje Novog Beograda" Nikole Dobrovića iz 1946. godine. Ključna postavka ovog plana bila je izgradnja modernog grada na levoj obali Save, kao glavnog grada Federacije. Generalnim planom iz 1950. godine, pored SIV u Bloku 13 bilo je predviđeno da budu podignut Muzej revolucije naroda i nova zgrada RTB.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (16)

Дарко

15.11.2017. 09:17

@plazoje - А шта су то овде уништили? Гради се нова зграда намењена филхармонији. Не разумем коментаре који немају везе са текстом.

Ko To Tamo Peva

15.11.2017. 09:24

Na tom mestu pametnije je izgraditi nekoliko objekata i izmestiti u njih administraciju (vladu, mip, vojsku) iz centra grada. Neku od ispraznjenih zgrada u Nemanjinoj i Kneza Miloša treba dati Filharmoniji. Time bi se izbegle blokade crntralnih gradskih ulica prilikom drzavnih poseta i skoncentrisala administracija na jednom mestu.

Драган Станковић

15.11.2017. 09:25

Просто је невероватно колико су код нас владајуће политичке структуре глуве за сваки мудар савет стручњака па и шире јавности. Сетимо се прескупог пројекта моста на Ади, па ове пасареле од калемегданске терасе до Бетон хале итд итд. Недавно је у вези ове "нове зграде филхармоније" група наших истакнутих интелектуалаца и уметника покренула иницијативу да се уместо тога изгради фишенаменска концертна дворана намењена значајним музичким догађајима у Србији и Београду и ником ништа. Докле више људи?

Strasno sam ljut

15.11.2017. 12:50

@Драган Станковић - Pitate dokle više ljudi? Pa sve dotle dok neko ko nestručno smišlja, projektuje i gradi ili je već izgradio objekte koje ste pomenuli, puni svoje džepove i kase partija koje vladaju Srbijom!

Lex

15.11.2017. 09:38

Победнично решење би било адекватно за неку гаражу. Направити музичку палату са више дворана и расписати нови конкурс. Ја своје паре не дам...за ово празно и некреативно решење.

MatijaBG

15.11.2017. 09:42

Filharmonija bi trebala biti, po meni, na novobeogradskoj strani savske obale...dakle,tamo gde se planira čišćenje starog sajmišta, uz na tom mestu planiranu, novu zgradu opere...

Деда Звонце

15.11.2017. 11:49

@MatijaBG - Ти би обрисао трагове фашистичких злочина на Старом сајмишту, где ти је памет?

MatijaBG

15.11.2017. 14:15

@MatijaBG - Da li si normala? Ne govorim o Memorijalnom Centru.Govorim o delu Sajmišta u kojem su kućice i udžerice,da li vi uopšte znate o čemu govorim i da li poznajte taj deo grada...barem pogledajte urbanistički projekat grada za budućnost.

sanja

15.11.2017. 10:11

Da li neko planira parkove i ozelenjavanje manjih povrsina ? Ili se samo unistava i ono malo zelenila sto imamo ?

Саша

15.11.2017. 10:56

А Шутановац и врачарски пашњаци да ли свака овца има бар метар са метар за себе?Питам се,питам чисто због европских стандарда да ли су испоштовали процедуру.

Dragan

15.11.2017. 11:27

Sava centar i velika dvorane Doma sindikata rade sa 10% kapaciteta. Prebacite u male sale Sava Centra probe Filharmonije i Opere a predstave u velike dvorane. Ne bacajte pare na ovakve gluposti.

Boa Ii

15.11.2017. 14:28

Treba procitati tekst i naci o cemu se radi. 27.000 kvadrata Filharmoniji a 29.000 kulturno-komercijalni sadrzaji (trzni centar, ne zavaravajte se, nece tu biti galerije). Ono sto se u ovom tekstu ne navodi je da se sa druge strane zgrade vlade predvidja nekoliko (mislim 4) visespratnica preko 30 spratova. Na mala vrata. Dok vi vidite zgradu Filharmonije u stvarnosti njena povrsina je manja od predvidjene komercijalne kvadrature a patuljak prema mastodontima koji se grade sa druge strane.

Vlada

15.11.2017. 16:30

U Srbiji ne postoji trziste kojem bi Filharmonija, Simfonijski orkestar nudili svoje usluge i od toga ziveli. Ono letos na Uscu ne treba uzimati u obzir jer je bilo besplatno. Da su se naplacivale karte, ne bi bilo prisutno ni 10% od onih koji su prisustvovali besplatno. Nisu gradjani Srbije bogati kao Svedjani niti je klasicna muzika cenjena i omiljena kao u Italiji. Tamo cak i mafijasi idu u operu i na koncerte klasicne muzike a ovde profesori univerziteta sede kuci i salju SMS na "Farmu".