Rekonstruišu zgradu BIGZ

M. Lj. P.

23. 08. 2016. u 14:30

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali najavio obnovu nekadašnje državne štamparije do kraja godine. U kultnom zdanju prostor iznajmljuje nekoliko firmi, ali i umetnici, muzičari, dizajneri...

Реконструишу зграду БИГЗ

SUDBINA jednog od najupečatljivijih objekata Beograda - zgrade BIGZ-a, na Senjaku, uskoro bi trebalo da bude poznata. Gradonačelnik Beograda Siniša Mali pre nekoliko dana najavio je rekonstrukciju ovog zdanja do kraja godine, ali još se ne zna ni ko će u obnovu uložiti, niti pod čijim će patronatom biti.

Od kada je državna štamparija 2007. godine privatizovana, za ovu zgradu pominjali su se razni planovi. Spekulisalo se o tome da će arhitektonsko čudo preko puta Beogradskog sajma postati hotel, pa luksuzni poslovni prostor, ali do danas ništa od toga nije realizovano.

- Aktivno sarađujemo s potencijalnim investitorima na ovoj lokaciji. Plan je da se ožive zapušteni delovi - izjavio je nedavno gradonačelnik, ne želeći da otkriva s kim Grad Beograd pregovara.

Prema dostupnim podacima, zgrada BIGZ-a ima četiri vlasnika. Najveći je "MPC holding" Petra Matića, koji raspolaže sa 20.256 kvadratnih metara, zahvaljujući kupovini grafičkog preduzeća BIGZ za 310 miliona dinara.

Knjižarsko-trgovinsko preduzeće BIGZ raspolaže sa 1.433, "Slovo" sa 1.000, a "BIGZ pablišing", u vlasništvu hrvatskog biznismena Ante Žužula, sa 2.482 kvadrata, mada su svojevremeno potraživali kompletan objekat.

Predstavnici austrijske kompanije "Soravija", koja u komšiluku poseduje hotel "Radison Blu" i poslovnu kulu, bili su prošle godine zainteresovani za kupovinu ovog autentičnog beogradskog zdanja.

Kako su tada najavili, imali su plan da u BIGZ-u izgrade hotel. Zbog čega nije došlo do dogovora s vlasnicima, nije poznato. U kompaniji "MPC holding" kratko su nam odgovorili da nema nikakvih promena kad je reč o zgradi BIGZ-a.

Nakon što je devedesetih godina prepušteno nemaru, ovo kultno zdanje poslednjih godina je oživelo, tako što se ovde, osim nekoliko firmi, uselio veliki broj umetnika, muzičara, dizajnera, arhitekata... Tako je BIGZ postao neformalni kulturni centar, jer se u nesagledivom prostoru nalaze likovni ateljei, muzički studiji, zanatske i umetničke radionice...


BISER ARHITEKTURE

ZGRADA BIGZ-a izgrađena je kao državna štamparija između 1934. i 1941. godine, prema projektu arhitekte Dragiše Brašovana, u obliku ćiriličnog slova P, nalik štamparskoj mašini. Proglašena je za kulturno dobro 1992. i nalazi se pod zaštitom gradskog Zavoda za zaštitu spomenika.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

MatijaBG

23.08.2016. 17:48

Hhahah...kažu,najavio obnovu Siniša Mali...jel'to onaj koji je najavio obnovu 86 fasada do kraja godine,a nijedne skele u gradu?:)

Ivana

23.08.2016. 22:31

@MatijaBG - @MatijaDa Matija, taj je, ali si zaboravio zicaru, metro, Terazijsku terasu....a danas cekam 21 trolu na Studenskom trgu, ispred spomenika Njegosu nisu 4 godine u stanju da poprave 50 metara plocnika. Rupu u Ucitekjskoj sam prijavila u MAJU 2016, nista do danas. U medjuvremenu se, posle popravke cevi u Uciteljskoj 56 napravila nova od ,metar duzine koja mesec dana stoji. Danas su je popravili ali POLA rupe.