Beogradske priče: Jeroplan nad Beogradom
17. 06. 2016. u 10:41
Pilot Edvard Rusjan je 1911. godine postao prva žrtva vazduhplovstva u našem gradu. Skromni avion imao je vrlo nesiguran upravljački mehanizam, a protiv letača se urotila i košava

DONjI kalemegdanski grad bio je poslednja tačka na koju se tragično obrušio Edvard Rusjan, januara 1911. godine. Ovaj Slovenac i "Ikarov potomak" bio je strastveni zaljubljenik u avijaciju i konstrukor aviona u kojem je nastradao.
Kako nam je rekao Petar Nedeljković iz Muzeja vazduhoplovstva - Beograd, Rusjan je došao sa Mihajlom Merčepom iz Zagreba, čovekom koji se prvi bavio "fabrikacijom" aviona koje je pilot i konstruktor osmišljavao.
- Hteli su da se predstave Ministarstvu odbrane Kraljevine Srbije - kaže Nedeljković. - Istovremeno, to je bila promocija i panslovenske ideje koju su obojica zastupali. Merčep je bio i fotograf, Srbin iz Hercegovine, a Rusjan Slovenac rođen u Trstu. U to vreme malobrojni avijatičari su pravili putujuće promocije aviona, gotovo "leteće cirkuse" kojima su hteli da privuku pažnju. Pa ipak, moramo znati da su tadašnje letelice bile manufakturni proizvodi, da su pravljene u jednom ili dva primerka, i da je tek Prvi svetski rat uneo ozbiljnu fabričku proizvodnju u avijaciju, a avione pretvorio u ubojito oružje.
Letelica Edvarda Rusjana bila je neobična naprava, a mehanizam upravljanja bio je krajnje delikatan. Skromni avion nije imao palicu, već je pilot upravljao tako što je imao pojas oko tela, pa bi uvijanjem torza ugađao putanju letelice.
Hrabri pilot je poleteo sa travnate površine u Donjem gradu, uspeo da preleti bedeme Beogradske tvrđave i nadleti jedini most koji je tada prelazio preko Save, a to je Železnički most, koji i danas postoji i paralelan je sa "Gazelom". U povratku je košava bila neumoljiva i kobna, otkinula mu je krilo, i on se survao pored železničkih šina koje i danas prolaze istom trasom kao i tada. Pored njih danas stoji spomenik pilotu koji je prvi izgubio život pokušavajući da nadleti Beograd.
- Ovaj događaj motivisao je i Aleksandra Deroka da opiše Rusjanov let u knjizi "A ondak je letijo jeroplan nad Beogradom", a priča o Banu, sinu Branislava Nušića posebno je dirljiva. On je sačuvao deo aviona posle pada i zapisao u svom dnevniku da će to jednom biti prvi eksponat Muzeja vazduhoplovstva.
Zaista, pola veka posle Banove smrti to se obistinilo.
ROMANTIČAN UZLET
SNAŽAN vetar koji je tog dana duvao kroz Beograd nikako nije nagoveštavao dobar kraj za ovaj eksperimentalni let. Pa ipak, Rusjan je odlučio da se vine u nebo. Kasnije je gradom kružila još jedna priča, koja celom događaju dodaje romantičan prizvuk.
- Ostalo je predanje da je hteo da osvoji srce jedne Beograđanke i da je ovim letom hteo na nju da ostavi utisak - dodaje Nedeljković. - Možda je i ljubav učinila mladića nesmotrenim.
Александар ТО
24.06.2016. 19:24
Мала исправка: Михајло се презивао Мерћеп, а не Мерчеп.
Komentari (1)