Beogradske priče: Nevesta kao boginja
01. 01. 2016. u 11:35
Najstarija venčanica u Srbiji nalazi se u Beogradu i potiče iz davne 1856. godine. U haljini u kojoj se, prvo, venčala Jelena Grujić, njene naslednice dolazile na najveće gradske balove svog doba

DAVNE 1856. godine jedna dama je ponela venčanu haljinu tako što nije ni slutila da će generacijama potomaka njena venčanica pričati priče o srpskoj i varoškoj istoriji.
To je venčanica Jelene Grujić, koja se i danas čuva u Domu Jevrema Grujića, u muzeju pored Ateljea 212, u Svetogorskoj ulici. A haljina ima svojih bezbroj pripovesti...
- Priča počinje davno, još u doba kneza Miloša - kaže nam Branka Conić iz ovog muzeja. - Postojala je lepa Jelenka, u koju se sam vladar ozbiljno zagledao, čak su imali i vanbračnog sina koji nije dugo poživeo. Polako je počela da se gasi strast između dvoje ljudi, ali ne i poštovanje. Uskoro je Miloš primetio kako se Teodor Herbez, njegov popečitelj (ministar) finansija zagledao u lepu Jelenku i blagoslovio njihov brak.
Jelenka je ostala zapamćena i po tome što je prva uvela parisku modu u Beograd, a prva je ponela bele, lakovane čizmice "na šnir". Bila je pretplaćena na francuske modne časopise, prijemi koje je priređivala u Gospodskoj (danas Brankovoj) ulici bili su najprestižniji, a prva je nosila bele rukavice, toalete sa karnerima, krinoline...
Kako nisu imali poroda, oni su usvojili kćer njene sestre, Jelenu, koja je bila inteligentna i pametna devojka i uskoro je savladala nemački i francuski jezik, kao i vrhunske manire onog doba. To je bila Jelena, supruga budućeg velikog diplomate Jevrema Grujića, a njena venčanica, koja je "glavni junak" naše priče i danas krasi ovaj muzej.

- Ova svečana haljina sačinjena je od pamuka i svile, a protkana je zlatnim i srebrnim nitima - dodaje Conićeva. - Potom je, nekoliko generacija devojaka iz ove porodice ovu haljinu sa ponosom nosilo na balovima.
Pošto je haljina briljantno restaurirana od strane stručnog tima Centralnog instituta za konzervaciju, na svaku nit su stručnjaci obratili punu pažnju, pa je danas u vitrinama muzeja pleneći pažnju posetilaca, i podsećajući na nekadašnji sjaj i glamur pripadnika prestoničke elite.