Beogradske priče: Uspavana lepotice

Z. NIKOLIĆ

11. 10. 2013. u 11:30

Zdanje Beogradske zadruge u Karađorđevoj ulici jedna je od najlepših zgrada u Beogradu. Sagrađena je pre više od jednog veka, 1907. godine, i zaštićena je kao spomenik kulture od velikog značaja

ZDANJE Beogradske zadruge u Karađorđevoj ulici jedna je od najlepših zgrada u Beogradu. Sagrađena je pre više od jednog veka, 1907. godine, i zaštićena je kao spomenik kulture od velikog značaja.

Kako kaže istoričar umetnosti Gordana Gordić, ova palata je delo Nikole Nestorovića i Andre Stevanovića.

- To je tandem koji je često radio zajedno - kaže Gordićeva.

- Uobičajeno je bilo da konstrukciju izradi Nestorović, a obradu fasada Stevanović. To nije jedino zdanje koje su njih dvojica zajedno osmislili, već postoji još nekoliko dragocenih kuća u gradu koje su njihovo timsko delo.

Nastanak ove kuće, početkom 20. veka, vezan je za inicijativu Beogradske zadruge i besmrtnog Luke Ćelovića i njegovog posvećeništva zadužbinarstvu.

- Podsećam, nedaleko od ove prelepe palate Ćelović je poklonio Beogradskom univerzitetu ceo blok veoma dragocenih zgrada - nastavlja Gordićeva.

JAVAŠLUK DOK je bila ekspert Zavoda za zaštitu spomenika Beograda, Gordićeva je učestvovala u projektu za renoviranje ovog zdanja, i iz tog perioda pamti jednu mučnu scenu. - Tu su bili neki neozbiljni majstori, i jedan se klizao niz gelender prelepog stepeništa. Na početku stepenica postojale su dve predivne skulpture, i ovaj je, ne pazeći, klizio i polomio jednu od njih.

- To su zdanja koja ograđuju ulice Karađorđeva, Zagrebačka i Gavrila Principa.

Pričamo o dobu kada je zadužbinarstvo u ovom gradu shvatano znatno drugačije, pa je Beogradski univerzitet bio jedan od najbogatijih u Evropi, zahvaljujući ljudima kao što je bio Ćelović.

Postoje mnoge estetski i arhitektonski upečatljive zgrade u našem gradu, ali, prema mišljenju naše sagovornice, ova je bila jedna od najlepših.

- Posle zgrade Narodne banke, koju je projektovao Konstantin Jovanović, ovo je drugo velelepno zdanje u Beogradu - tvrdi Gordićeva.

- Konačna namena morala bi da se privede izgledu, tako da je vreme da se pretvori u značajan nacionalni muzej. Tako je jedna inicijativa vredna pažnje nedavno predočena javnosti, a to je ideja našeg slikara iz Pariza Slobodana Jeftića Pulike, da se u njoj otvori Muzej svih Srba sveta. Jedna tako dragocena palata zaslužila je da ima takvu namenu.


NATPIS NA NEMAČKOM

OVU zgradu koristili su austrougarski okupatori tokom Prvog svetskog rata, pa je i danas čitljiv deo natpisa koji je ostao na njenom pročelju.

Tamo piše: „Komanda carske i kraljevske vojne železnice – jug“.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije