Radno aktivni Beograđani sve bolesniji

U zdravstvenim kartonima radno aktivnih Beograđana najčešće su dijagnoze kardio-vaskularnih i cerebro-vaskularnih bolesti, a među pet vodećih oboljenja su i duševni poremećaji izazvani stresom, pokazalo je upravo završeno istraživanje Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Istraživanje je obuhvatilo kategoriju radno aktivnog stanovništva u životnom dobu od 20 do 59 godine, bez obzira na to da li su zaposleni, a upoređivani su podaci u rasponu od 1981. do 2011.

"Za samo tri decenije, udeo radno aktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji glavnog grada pao je sa 65 na 57 odsto. Uprkos tom smanjenju, koje je posledica nepovoljnih demografskih kretanja, poređenje sa 1981. je pokazalo da oni za dve trećine više koriste usluge izabranog lekara, što je znak da se stopa njihovog razboljevanja bitno povećala", rekla je dr medicinskih nauka Zorica Dimitrijević, naučni saradnik u zavodu.

Ona je objasnila da kao razlog odlaska izabranom lekaru dominiraju kardio-vaskularne i cerebro-vaskularne bolesti, pre svega, visok krvni pritisak.

Na drugom mestu su respiratorne bolesti i to najčešće akutne infekcije gornjih disajnih puteva, a slede bolovi u leđima, spondiloza i ostale mišićno-koštane bolesti.

Kada se posmatra lista deset najčešćih dijagnoza koje se javljaju u zdravstvenim kartonima Beograđana starih od 20 do 59 godina, za stručnjake je najveće iznenađenje to što su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, koji su 1981. i u svim narednim godinama bili na dnu te lestvice, izbili na visoko četvrto mesto u 2009, 2010. i 2011. godini.

Ističući da su u grupi duševnih poremećaja najčešće reaktivne psihoze, dr Dimitrijević je objasnila da se one uglavnom javljaju kao reakcija na stres i suočavanje s egzistencijalnim i emotivnim problemima.

"Sve vodeće bolesti zbog kojih radno aktivno stanovništvo traži pomoć izabranog lekara u domu zdravlja spadaju među najčešće dijagnoze i u drugim zemljama, ali je kod nas njihov rast statistički značajniji", rekla je ona i objasnila da su razlog za to faktori rizika koji se vezuju za niz subjektivnih i objektivnih problema svakog pojedinca, ali i za ugroženi životni standard.

Istraživanje je pokazalo da su vodeći uzroci umiranja u bolnicama karcinomi dušnika i pluća (više kod muškaraca), infarkt srca i mozga, karcinom dojke (kod žena), kao i razne povrede - najčešće lobanje.

"Broj umrlih u bolnicama se, ipak, smanjuje, a takav trend pokazuje da nadležni čine napore da unaprede kvalitet lečenja", istakla je dr Dimitrijević.

Analiza gradskog zavoda nije obuhvatila profesionalne bolesti, koje su u nadležnosti Instituta za medicinu rada Srbije "Dr Dragomir Karajović".