Slaba vajda od reciklaže
02. 08. 2011. u 21:31
Mnogo je akcija koje podižu ekološku svest Beograđana, ali mogućnosti za reciklažu malobrojne. Da bi odložili papir i metal, moraju kolima da traže reciklažne kontejnere
PROSEČAN Beograđanin godišnje reciklira pola konzerve, a i da hoće više - nema gde! Uprkos tome što, statistički, prosečna porodica godišnje popije 50 litara piva limena ambalaža ovog napitka završava na deponijama. Još gora je situacija sa papirom.
- Sakupila sam 50 kilograma papira, ali se ispostavilo da je najpametnije da ga bacim u đubre - kaže sugrađanka Aleksandra Radišić.- Do najbližeg reciklažnog centra treba da vozim kilometrima, a čovek kod Starog Merkatora (koji otkupljuje papir) danima ne radi. Čemu podizanje ekološke svesti kad moram kolima da idem do kontejnera kako bi odložila papir ili metal?
Papir servis redovno poziva građane i firme da donose staru hartiju u Umku, Adu huju i Prvomajsku ulicu. Naravno,recikliranje starog papira je samo etička stvar, jer kilogram novina košta 1,5 dinara! Kilogram metala je 380 dinara.
- U planu je da vratimo staru proceduru otkupa papira na pijacama, ali zato u osnovnim i srednjim školama podižemo svest o recikliranju - kaže Milan Blagojević, menadžer nabavke starog papira za Beograd. - Građani imaju mogućnost da ubacuju u ekološke tehnološke kontejnere, korpe i džambo džakove.
Ekološka obuka u vrtićima i školama traje već godinama, ali mesta na kojima može da se pokaže društveno odgovorno ponašanje su - malobrojna. Pre dve-tri decenije, kada nije postojala takva kampanja, u školama se redovno prikupljala hartija, a građani su vikendom na pijacama mogli da prodaju papir. Sada jedino mogu da stari papir poklone Romima u čijim naseljima su "postavljeni" mali reciklažni centri.
OD 500 recikliranih limenki može da se napravi jedan bicikl, a svaka druga limenka u prodavnici najmanje je jednom reciklirana i od momenta kad je kupimo prođe oko 60 dana dok se ne nađe ponovo u prodaji. Plastičnim kesama je potrebno 300 godina da se razlože, limenkama 100 do 500, a staklo se nikad ne razloži i u Srbiji ne postoji firma koja se bavi reciklažom stakla.
Iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine kažu da je definisan lokalni plan upravljanja otpada, koji će se sprovoditi u narednih godina, a biće uloženo oko 228 miliona evra.
- Već ima 150 podzemnih kontejnera, a zamenom postojećih doprineće se boljoj organizaciji sakupljanja i smanjenju raznošenja otpada - kaže Mirjana Gucić, pomoćnik sekretara u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine. - Radiće se na izgradnji 14 centara u vidu reciklažnih dvorišta za sakupljanje otpada, kao i zelenih ostrva. Tačke koje su definisane podrazumevaju da se pored polaznih ciljeva definiše i sposobnost grada, oceni stanje i pronađe problem.
"Muka" sa "reciklažnim ostrvima", kojih u Beogradu ima 117, prema mišljenju građana, je lokacija. Kontejneri se nalaze na 39 neprometnih lokacija. Recimo, u čitavoj opštini Stari grad na istom mestu nalaze se dva kontejnera - u Tadeuša Košćuška i kod bazena "25 maj". Čitava Palilula ima dva kontejnera: kod Bogoslovije i u Karnedžijevoj ulici. Za 250.000 građana Novog Beograda namenjena su četiri kontejnera - u blokovima.
- Broj kontejnera za odlaganje smeća i njihova lokacija zavise od tehničkih mogućnosti i saglasnosti nadležnih sekretarijata - kažu u JP Gradska čistoća. - Tokom prošle godine prikupljeno je 13,40 tona MET, 607 tona PET i 2.625 tona papirne ambalaže.
U prevodu - to znači da je svaki Beorgađanin prošle godine reciklirao tek koji gram metala.
N
03.08.2011. 08:24
Ja noslim plastiku i limenke do kontejnera na Sajmu oko 2km kroz grad jer mi je usput ka poslu. Papir je vec tezak. I svi me gledaju ko ludaka. Znam puno ljudi koji bi odvajali otpad ali hoce da ga odloze u kontejnere koji su im blizu kao i ovi obicni. Takodje skupljanje smeca u dzakove i odnosenje jednom nedeljno nije prakticno zbog prostora i higijene. Ko bi drzao 7 dana u kuci konzervu od tunjevine? Zar je toliko tesko da od 8 kontejnera na svakoj drugoj raskrsnici 3 budu za poseban otpad?
Meni su najblizi kontejneri za reciklazu oko 200-300m, i nosim tamo plastiku, metal, papir, ali znam da gomila ljudi nece to ako nemaju kontejnere ispred zgrade. Zar je stvarno toliko skupo da se stave ti kontejneri na vise mesta? Eno na Adi imaju resetkaste metalne kutije za plasticne flase, jeste ruzno, ali bolje i to da stave uz svaki kontejner u gradu nego da zavrsi na deponiji. Mnogo ljudi bi reciklirali, ali nema gde.
Trebalo bi da svako domacinsto ima po dvije kante za otpad. Manju za djubre a vecu za reciklazu. Tako se gradjani ohhrabruju da preradjuju sirovine. Tako je bar ovdje na trulom zapadu, i to radi vrlo uspjesno. Ponekad se nadje pametnjakovic pa napuni obadvije kante obicnim otpadom... ALI ! Vrlo ga brzo obrazuju tako sto komunalci ne isprazne kante a opstina ga ohrabri da to vise ne radi tako sto mu posalju cestitku da plati oko $100..
Komentari (3)