KAD "ULČA" SRETNE "PRČLU": Znate li šta znače ove reči? A deo su porodičnog leksičkog nasleđa u Vranju
AKO se nađete u ne baš prijatnom društvu, ili kojim slučajem prisustvujete svađi dveju žena u Vranju, možete čuti nekoliko uvredljivih reči koje se i danas, doduše sve ređe upotrebljavaju u govoru.
„Prčla“ (uobražena žena) „skubla“ (čupava žena) „gvacla“ (mrzovoljna i lenja žena), "pačavra" (neuredna žena)... su samo neke od reči koje imaju prvobitni pežorativni kontekst ali se upotrebljavaju i u šali.
- Tačno je da se sve manje koriste u svakodnevnom govoru mlađe generacije, ili ih ne razumeju, bar ne tu njihovu humorističku notu. Ja sam ih u šali koristila sa pokojnim urednikom iz Vranja i dan danas ih koristim u razgovoru sa kolegom koji živi i radi u Americi i koji, iako je miljama daleko od Vranja, najlepše na svetu mi kaže da sam „skubla“ – kaže novinarka Slađana Tasić.
Ipak kao majka petnaestogodišnjeg deteta primećuje kako mladi, mada znaju značenje, ne upotrebljavaju ove reči, zato što teže nekim drugim vrednostima.
Profesorka srpskog jezika i književnosti i direktorka ovdašnjeg Narodnog univerziteta Gordana Dimitrijević kaže da nije retkost da se ove i slične reči čuju u svakodnevnom govoru.
- Ove reči su i dalje prisutne u razgovornom jeziku. Nikada mi niko nije rekao da ih „prevedem“ jer se ovde svi razumemo. To je neka vrsta porodičnog leksičkog nasleđa. Rečnik koji se prenosi generacijski, ne ulazeći u poreklo tih reči, već se jednostavno zna njihovo značenje – kaže Gordana Dimitrijević.
Iako su žene te koje su češće na meti ovih „opisnih imenica“, neretko se može čuti da je neki tih i fin čovek „mulac“, da je rasejan čovek „ulča“ ili „zamajotina“, dok dete „toprv“ (tek) treba da se pokaže.
- Mislim da se te reči polako gube, nisu atraktivne i popularne, deca ih se na neki način i stide. Sve češće primeđujem upliv stranih reči i upotrebu standardnog književnog govora. Osnovci uglavnom ne znaju šta te reči znače, srednjoškolci možda ih i upotrebe u nekom kontekstu, bar su to moja iskustva – kaže profesorka srpskog jezika i književnosti Ana Mitić Stošić.
Čuveni vranjski profesor dr Momčilo Zlatanović ostavio je Vranjancima u amanet „Rečnik govora južne Srbije“ koji je pored više štampanih izdanja, doživeo i elektronsko.
- Radeći decenijama na istraživanju narodnog pesništva južne Srbije i Kosova, nisam mogao, a da se ne interesujem za leksiku. Ovaj rečnik je urađen u nameri da ljude upozna sa tradicijom našeg ambijenta i duše naših ljudi. Otuda mislim da će i ovaj rečnik pomoći boljem upoznavanju krajeva jugoistočne Srbije – rekao je o svom rečniku Zlatanović.
Iako se neke reči sve manje koriste jer ih zamenjuju nove reči, Vranjanci su veoma ponosni na svoj govor i koliko god da mlađe generacije nisu sklone upotrebi arhaičnih izraza, oni opstaju i često se mogu čuti u kafani, na ulici i pijaci.
ŠOK U UKRAJINI: Zelenski bi mogao da bude optužen, sve će biti poznato posle 20. maja
PREDSEDNIK Ukrajine Vladimir Zelenski bi mogao biti optužen za podrivanje demokratije u Ukrajini nakon što mu mandat istekne 20. maja.
19. 05. 2024. u 08:47
NjUJORK TAJMS: Rusi prešli severnu granicu takvom brzinom i snagom, Ukrajinci bili potpuno iznenađeni
OFANZIVA ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
19. 05. 2024. u 07:38
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (0)