OBOGATIO UMETNOST I SRBA I HRVATA: Objavljena knjiga o gotovo zaboravljenom umetniku Milenku D.Đuriću (FOTO)
U LEKSIKOGRAFSKOM zavodu Hrvatske, likovnom umetniku Milenku D. Đuriću (Zemun, 1894 - Zagreb, 1945) posvećena je poduža biografija u kojoj nedostaju samo dva podatka - da je bio srpskog porekla i da njegova smrt u Zagrebu 1945. godine, u zlokobnom vremenu NDH, do danas nije rasvetljena.
I dok se u današnjoj Hrvatskoj prepoznaje suptilno svojatanje Đurićevih umetničkih postignuća, u našem sećanju ovaj veliki poznavalac ruske, vizantijske i srpske ikonografije ekslibrisa (male grafike), bio je pod višedecenijskim slojem patine zaborava. Nadu da ovaj umetnik ipak nije prepušten potpunom zaboravu, pruža nedavno objavljena knjiga Dušana Salatića i Olgice Stefanović "Ekslibrisi Milenka D. Đurića" (edicija Ekslibris društva Vojvodine u Novom Sadu i Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" u Zagrebu).
Napominje Salatić, inače dugogodišnji predsednik Ekslibris društva Vojvodine, da publikacija o Đuriću sadrži 108 ilustracija, od kojih su 45 umetnikovi ekslibrisi (listići sa imenom vlasnika knjige) a većina nije do sada reprodukovana, kao i naslovne stranice kataloga i novinskih članaka koje je objavljivao, novinskih tekstova o njemu, kao i druga značajna dokumenta o njegovom životu i stvaralaštvu.
U Zagrebu je Đurić 1919. godine osnovao prvo grafičko Udruženje u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca pod nazivom "Kolegij jugoslovenskih umjetnika grafičara". Na njegovo zalaganje kao potpredsednika Udruženja, 1929. godine upriličena je prva izložba ekslibrisa na ovim prostorima. Na izložbi, u zagrebačkom Hrvatskom narodnom muzeju, stotinu umetnika, domaćih i umetnika iz Češke, Poljske i Bugarske, izložilo je 400 radova.
Đurić je uređivao nekoliko značajnih časopisa iz oblasti grafike, učestvovao na svetskim izložbama grafike, bio cenjen, poštovan i hvaljen od stranih i domaćih likovnih kritičara... U Italiji, gde je često gostovao na izložbama između dvadesetih i četrdesetih godina prošlog stoleća, važio je za našeg najcenjenijeg slikara i grafičara te je 1926. nagrađen Zlatnom medaljom za akvarele i grafike. Jednu sliku otkupio je italijanski kralj Vitorio Emanuele.
Bio je i veliki poznavalac ruske, vizantijske i srpske ikonografije. Godine 1931. proučavao je zidno slikarstvo obilazeći srpske srednjovekovne manastire. Kopije iz ovih velelepnih zadužbina izložio je u svom stanu na drugom spratu Gundulićeve ulice broj 18 u Zagrebu, a postavku je naslovio "Stalna izložba ikona i slika".
Za Pravoslavnu kapelu Muške gimnazije u Zagrebu izradio je zidnu sliku "Oplenac" na kojoj su prikazani kralj Petar Prvi Oslobodilac i kralj Aleksandar Prvi Ujedinitelj. Posle dugogodišnjeg rada i bogatog iskustva, Đurić je objavio knjigu "Slikarske tehnike u crkvenoj umetnosti: kazein, tempera, fresko-seko, fresko, konzerviranje i skidanje fresaka, o čuvanju zidnih slikarija (Zagreb 1936)".
Pored ovog priručnika, Đurić je autor i nekoliko značajnih monografskih publikacija i stručnih i naučnih studija o tehnici bakropisa i bakropiscima, između ostalih o Zahariju Orfelinu. Objavljivao je svoje likovne kritike u mnogobrojnim stranim i domaćim časopisima.
Ovaj umetnik - vizionar učestvovao je i na Šestoj jugoslovenskoj izložbi u Galeriji Matice srpske 1927. godine. Iz tog vremena je njegova prepiska sa Svetozarom Marićem, direktorom Muške gimnazije u Novom Sadu. Posle izložbe, Đurić je novčano nagradio dva najbolja đaka - crtača novosadske Muške gimnazije.
Medakovićevo zapažanje
O ĐURIĆEVOM doprinosu umetnosti pisao je i akademik Dejan Medaković, navodeći da je "na osoben način, umetnički život Zagreba obogatio kao slikar i grafičar".
- Bio je veliki pobornik stare grafike. Od 1924. godine u "Jugoslavenskoj njivi" i osječkoj "Straži" izlazili su njegovi radovi posvećeni grafičkom delu Hristofora Žefarovića i Zaharija Orfelina. Prvi se, posle Manojla Grbića, zanimao i za umetničke i stilske odlike ove ikonopisačke škole, čije je stvaranje bilo pod uticajem južnoruskog dekorativnog baroka - pisao je Medaković.
Svoje crtačke sposobnosti, radoznao duh i svestrana interesovanja, Đurić je maestralno pokazao još 1924. godine kada je boraveći u Beogradu na konferenciji Male antante (9-12. januar) izradio 45 portreta jugoslovenskih i stranih novinara, kao i nekoliko značajnih političara tog doba.
Đurić, đak praških profesora umetnosti, pored drvoreza po kojima je postao svetski poznat, bakropisa, litografija i ulja na platnu, istakao se i ciklusima akvarela "Stari Zagreb", "Staro Sarajevo", "Kosovski boj"...
Posle Prvog svetskog rata kada je naša novoosnovana država novčanice štampala u Parizu i Pragu jednu novčanicu, uz Đorđa Andrejevića Kuna, Vasu Pomorišca, Paju Jovanovića i druge umetnike, dizajnirao je i Milenko D. Đurić.
- Živeo je i radio u Zagrebu, gde su ga u januaru 1945. godine, ubile ustaše Nezavisne Države Hrvatske, a njegova smrt nikada nije potpuno razjašnjena. Poput Save Šumanovića, nije bio samo veliki slikar, nego i svojevrstan svedok srpskog stradanja - kaže Salatić.
Preporučujemo
„SVADBENA ZVONA“ U BEOGRADU I NOVOM SADU: Dve premijere jedne komedije (FOTO)
23. 01. 2024. u 21:03
DEBITANSKI DOKUMENTARNI FILMOVI: Sedam dugometražnih ostvarenja na DOK #6 festivalu
23. 01. 2024. u 14:24
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
NAGE SLIKE: Zbog ovih radova je Melanija Tramp podigla glas (FOTO)
MELANIJA Tramp (54), bivša prva dama Amerike, osvrnula se na svoje golišave fotografije nastale tokom njene manekenske karijere. Lepa Slovenka iznela je stav o kontroverznim slikama u svojoj objavi na društvenim mrežama, vezanoj za njene predstojeće memoare pod nazivom "Melanija".
19. 09. 2024. u 18:20
Komentari (0)