Napadi na srpska sela

25. 12. 2003. u 00:00

Ustanici se služili faktorom iznenađenja. Zeka dobio desetinu i zarobljene turske čamce, kojima je sa momcima krstario desnom obalom Save, čuvajući srpske krajeve.

Piše: dr Miladin Stevanović
STOJAN Čupić koji je već uveliko upoznao turske navike, znao je da oni veoma teško pate od svojih poraza i da neobično nastoje da se svete za sve ono što je prema njima učinjeno.
Otuda je posle Zekine akcije u Bosanskoj Rači i očekivao da će Turci uskoro preduzeti neku diverziju na srpskoj strani Drine.
Naredio je svojim četama strogi oprez na drinskoj obali, čak i savskoj, jer su Turci znali da se čamcima ili malim lađama spuste niz desnu obalu Save blizu Sremske Mitrovice i otuda upadnu u srpska sela pokraj Save i opustoše ih.

USTANIČKA TAKTIKA
DOBRO su prikrivane i pojačane straže duž Drine, a na mestima gde se leti mogla i pregaziti Drina pored straže u dubini teritorije, dobro zamaskirane, postavljane su i mnogobrojne zasede. Ovo je činjeno i danju i noću, a posebna predostrožnost preduzimana u toku mračnih noći.
Stojanova predviđanja ubrzo su se obistinila. Jedne mračne julske noći Turci su, u uverenju da će letnja kiša sprečiti srpsku predostrožnost, u više čamaca prebacili na srpsku obalu Drine pedesetak svojih vojnika sa namerom da prodru u Crnu Baru, tamo opljačkaju i porobe narod i u toku iste noći povrate se preko Drine.
rpske straže na obali Drine primete ovo tursko kretanje, ali se ne oglase, već, shodno Stojanovim uputstvima, povuku dublje u šumu, obaveste o ovome Stojana i nastave da budno prate turska kretanja. Obavešten o ovome, Stojan koji se zatekao u Parašnici, pokrene sve raspoložive snage na ove Turke i ispred sela postavi im polukružnu busiju.
Na samome kraju busije našla se i Dragojeva desetina koja je dobila zadatak da preseče put Turcima kada dočekani u busiju krenu nazad.
Na Stojanov pucanj, prolomio se plotun od oko stotinu srpskih pušaka i kubura. Iznenađeni jakom čeonom i bočnom vatrom, izbezumljeni Turci su suknuli nazad. Ustanici su se dohvatili kubura, jatagana i handžara i poleteli za Turcima.
Najteže je bilo Dragojevoj desetini koja se u ovom jurišu gotovo uklini u levi bok Turaka. Nastala je neopisiva seča, u kojoj sam Zeka poseče dvojicu Turaka svojim handžarom, a trećeg obori kuburom.

ZEKINI KRSTAŠI
TURCI su ovde pretrpeli veliki poraz. Ostavili su za sobom četrdesetak leševa, a samo pet-šest njih se dokopalo Drine koristeći noć.
Stojanovi ustanici su ovom prilikom došli do bogatog plena u oružju, odeći i džebani, a zaplenjeni su i čamci, koje su Turci bili ostavili zavezane za vrbe radi povratka.
Posle ovoga boja Dragoje je otišao svojoj kući na lečenje, a njegovu desetinu preuzeo Zeka.
Da bi se obezbedio sa savske strane, Stojan iskoristi zaplenjene turske čamce kod Crne Bare, predade ih Zeki i naredi da njegova desetina preuzme ove čamce i po smenama sa njima krstari desnom obalom Save od Ravnja pa prema Sremskoj Mitrovici i čuva priobalna srpska sela od Turaka.
Dobivši ovaj zadatak, Zeka namesti svoju bazu pokraj sela Ravanj, obuči momke iz svoje desetine da rukuju čamcima i snalaze se na vodi i po smenama sa po četiri borca u čamcu otpoče krstarenje Savom.
Ovde na straži Zeka sa svojom desetinom ostade čitavog leta 1804. godine i do pozne jeseni te godine.
I mada je u Srbiji bila u toku misija bosanskog vezira Bećir-paše i vladalo izvesno primirje sa **carskim Turcima**, Turci pokušaše u nekoliko navrata da se sa svojim lađicama spuste niz Savu radi pljačke srpskih sela, ali ih spremno dočeka Zekina flotila čamaca i vatrom iz pušaka natera u bekstvo.

ZBIVANJA U SRBIJI
U OVO vreme, u Srbiji su ustanici preuzeli Požarevac i Smederevo. Uz posredstvo Bećir-paše, likvidirane su sve četiri beogradske dahije, a vlast u Beogradu preuzeo je krdžalija Alija Gušanac.
U Jadru i Rađevini izbio je ustanak pod rukovodstvom Đorđa
Ćurčije, koji se odmetnuo od Karađorđa, iako mu je ovaj vojno pomogao. Otkazivanje Ćurčijine poslušnosti Karađorđu izazvalo je dosta problema, pa ga je Jakov Nenadović likvidirao.
Koristeći ustaničku zauzetost u pripremama za napad na Loznicu, Turci su upali u Šabac, pobili 70 Srba, opljačkali i vratili se u Bosnu.
Krajem oktobra, Bećir-paša je sa preostalom vojskom napustio Srbiju, jer je propala njegova misija, a odnosi između Srbije i Turske su se zaoštrili.
(NASTAVLJA SE)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije